u toku

Nikad PROTIV (prirode), uvijek U SKLADU s njom – i sve će teći...

u skladu
bistro
jasno

tišina u zvuku

zrikavaca,

valova,

stijena,

sunca...

iz Tebe do Tebe

Iz neuobličenog, kad prihvatiš elemente,

u jednom obliku možeš vidjeti sve,

ako malo dulje gledaš, promatraš, vidiš, dopustiš...

kamo god pogled mi skrene, vidim Tebe...

očekivanja

Biti netko drugi? Zašto?

Kad je ljepota u Bivanju to što jesi!

Tek kad odbacimo ograničenja i obrasce,

možemo živjeti Sebe.

lila

Svatko igra igre svoje, uvjeren da je to jedina igra... a sve se isprepliće... Vidimo samo dio igre koji nam se pokazuje... Na istoj loptici toliko sudbina, koje se povremeno sretnu, pa raziđu, ili se nikad niti ne sretnu, svjesno... I ništa od toga stvarnost nije.

A moj cilj je stvarnost... Do stvarnosti trebam probaviti te servirane mi igre i odbaciti ih kao laž, jer, ako su laž, zašto bi me taknule, zadržale, skrenule s puta?

Brahma satjaṃ đagat mithjā,

đīvo brahmaiva nāparah

Brahman (najviše načelo) je jedina istina, svijet je nestvaran

i, konačno, nema razlike između Brahmana i pojedinačnog jastva.

Vivekaćūḍāmaṇi, Ādi Śaṇkarāćārja

jedno veče...

tražio si zvono i svijeću...
moje je zvono moje tijelo, koje vibrira u skladu s mojim mislima, osjećajima...
svjetlo je moje u srcu... sjećaš se - Ti si ga upalio...

Krugovi

Postoji jedno drvo, sveto drvo, kao što, uostalom, i ostala sveta su (uz kišu, rijeku i sveca)... Ovo ljeto šetalo se oko tog drveta.
Počela sam sa 108 krugova.
Krenuh po srednjoj udaljenosti... opazih tada opasnost– uvučeš se u osjećaj da si došao do blaženstva, čistoće, a zapravo, neprimjetno, uđeš u tupost, omamljenost... Smanjih krug (sjetila sam se mlinskog kamenja i kako izbjeći da budeš samljeven...) i priđoh uz samo drvo... malo vrtoglavice, povremene prepreke, uspinjanja i sagibanja (rekla bih, poniznosti)... i, treba biti budan. Opasnost 'brzog' kruga je hiperaktivnost. Posljednjih 8 krugova sam se opet malo 'raširila' i, konačno, izašla iz kruga. Doista, treba biti svjestan...
Tada Te ugledah... i ponovno uđoh u krug... '1 krug je 1 život'... usporismo, a rijeka duša nabujala je...
Odjednom, začuo se tutanj... kao oluja koja nailazi... moćni OM

I, još jedna asocijacija... naizgled nespojivo?
Ne dirajte moje krugove! (Noli turbare circulos meos!) – Arhimed (287. – 212. pr. Kr.)

Dok

          sjedila sam
                    na klupi nakrivljenoj,
                    nedaleko bambusa,
          pomislih
                    kako neobično prazno je
          poželjeh
                    da dođeš
          i počelo je
                    puhati,
          posvuda naokolo,
          osim na klupi...

Kasnije, navečer,
                    ugledah Te...
          Opet igraš se
               s vjetrom...

Preslikavanje (unutarnjeg na vanjsko)

Kad se osjetiš uhvaćeno u zamku nezadovoljstva...
Počneš se okretati oko sebe, a posvuda isto – kao da izlaza nema... pogledaš lijevo – nered, desno –nered, gore... dolje... pokušavaš promijeniti samo vanjske okolnosti... NIŠTA se ne događa...
I, tek kad zaviriš UNUTRA, vidiš da je otuda sve poteklo... i kada posložiš TU... sve se presloži i TAMO... i opet možeš hodati bez spoticanja...

Dodir

leptira...

tek ovlaš dotaknuo me krilima svojim, u prolazu...

i ostavio predivan trag nježnosti.

dlanovanje

Ugledah zvjezdano nebo i planetu i osjetih da je cijeli svijet doista u mojim očima, u umu... kao da je sve u meni i sve je malo, a opet i ja bijah malenom u svemu tome...